Profesor Roj Kasagranda, koji predaje na javnom univerzitetu u Ostinu, Teksas, izazvao je burne reakcije svojim izjavama o Balkanu i narodima bivše Jugoslavije. U videu koji je podelio, Kasagranda, čiji su interesi politika, istorija i filozofija, izrazio je mišljenje da su Srbi, Hrvati i Bošnjaci „isti ljudi“ koji govore isti jezik, te da su razlike među njima uglavnom religijske.
@roycasagrandatok Dr Roy Casagranda on Serbia #drroycasagranda#roycasagranda#history#historytok#serbia#croatia#bosnia
„Srbija se odvojila od Osmanskog Carstva. U Srbiji su većinom pravoslavci, u BiH su većinom muslimani, iako ima puno pravoslavaca i katolika, dok je Hrvatska katolička,“ rekao je profesor. Prema njemu, stanovnici Bosne i Hercegovine, Srbi i Hrvati su kulturološki i genetski identični. „Govore isti jezik, imaju neke regionalne dijalekte i razlike, ali to je isti jezik. Nemački jezik ima više varijacija od jezika kojim govore ti narodi na području bivše Jugoslavije.“
Kasagranda je naglasio da su ljudi u ovim državama pre rata živeli izmešano, deca su pohađala iste škole i kupovali su u istim prodavnicama. „Jedina razlika među njima je religija. Srbi, kao pravoslavci, uvek su gledali prema Rusiji, Hrvati, kao katolici, prema Nemačkoj i Austriji, dok su Bošnjaci, kao muslimani, gledali prema Turskoj,“ objasnio je.
Profesorove izjave ubrzo su naišle na oštre reakcije, naročito na društvenim mrežama, gdje su korisnici izražavali neslaganje s njegovim stavovima. Mnogi su kritizirali Kasagrandine generalizacije, ističući da je situacija na Balkanu mnogo složenija.
Jedan od komentara glasio je: „Mi nismo isti,“ dok je drugi korisnik dodao: „Jednostavno objašnjenje, ali trebalo bi dublje zagrebati.“ Nekolicina je osporila profesorovu tvrdnju o genetskoj sličnosti među narodima. „Genetski isti je smešna izjava. Srbii Hrvati se genetski razlikuju,“ napisao je jedan komentator. Drugi je dodao: „To su samo klišeji, ne razumete vi, profesore, Balkan.“
Uprkos kritikama, Kasagrandino pojednostavljeno tumačenje istorijskih i kulturnih odnosa na Balkanu podstaklo je rasprave o složenim identitetima i međusobnim razlikama među narodima bivše Jugoslavije. Rasprava koju je pokrenuo profesor pokazuje koliko su ti odnosi i dalje osetljivi i složeni, te koliko ih je teško obuhvatiti jednostavnim analizama.
